Nov 10
6
U prethodnom postu napisah po nešto o strukturi kućnog priključka, koji su sastavni delovi i tipovi izvedbe priključka itd. Danas pišem o samim tim delovima, o tome kako oni izgledaju iznutra, koja je njihova funkcija itd.
Kućni Priključni Ormar – KPO
Kućni priključni ormar zapravo predstavlja ormar u kom se vrši spajanje objekta na elektrodistributivnu mrežu.
Kao što sam u prethodnom postu napisao kućni priključni ormar (slika levo) se ugrađuje u objektima sa podzemnim priključkom. Postavlja se na spoljašnjosti objekta (na ili u fasadu) tako da donja granica ormara bude na 0,7-1,1m visine. Na slici levo možete da vidite karakteristični izgled kućnog priključnog ormara i sledeći put kad budete u blizini bilo koje stambene zgrade u gradu možete ga jasno identifikovati.
U kućni priključni ormar odozdo ulaze najviše dva napojna kabla. Jedan za napajanje objekta na kom je montiran kućni priključni ormar (obavezno) i drugi kojim se napajanje prosleđuje do kućnog priključnog ormara susednog objekta (opciono). Na slici možete videti tri nožasta osigurača (levo i srednji deo ormara) i bakarni most (u ormaru desno) preko kojih se faze i nula sa napojnog kabla prosleđuju ka mernom ormaru. Funkciju osigurača smo naučili još u prvim postovima i to znanje nam je sada od koristi. Kabl kojim su povezani kućni priključni ormar i merni ormar dakle povezan je na stezaljke iza nožastih osigurača i njima je zažtićen od preopterećenja. Po izlasku iz ormara kabl je sproveden kroz samogasivu izolacionu cev koja se dalje sa sve kablom postavlja po nezepaljivom delu objekta pod malterom.
Merni Ormar – MO
U mernom ormaru se nalaze svi uređaji neophodni za evidentiranje utrošene električne energije (ukupno i po tarifama) i ograničavanje maksimalne trenutne potrošnje.
Merni ormar (slika desno) se po pravilu nastavlja na KPO i montira tako visina otvora za očitavanje utrošene energije bude 1,7m. Ormar se postavlja na spoljašnjem delu objekta odnosno na poziciji koja u svakom trenutku garantuje dostupnost mernog ormara radnicima elektrodistribucije. Pošto je, kao i kod KPO-a to uglavnom spolja, u fasadi objekta, merni ormar mora biti izrađen sa određenim faktorom zaštite, tako da uređaji unutar njega ne budu ugroženi vlagom, prašinom i drugim uticajima okoline. Preporučeni faktor zaštite je IP54. Takođe, vrata ormara moraju biti takva da u delu ispod kojeg se nalazi brojilo budu prozirna kako bi stanje na brojilu bilo vidljivo.
U merni ormar se uvodi kabl koji dolazi iz KPO-a ili direktno sa distributivne mreže i u tom slučaju merni ormar je ujedno i KPO objekta. Kabl se vezuje na glavni prekidač, ukoliko on postoji – slika desno, ormar levo, u dnu ormara (ukoliko je MO ujedno KPO kabl se vezuje na glavne osigurače a sa njih na glavni prekidač). Glavni prekidač nam, logično, služi za jednostavno isključivanje napajanja u čitavom objektu. Sa njega prosleđujemo kabl na limitere čija je funkcija da ograniče maksimalnu trenutnu potrošnju struje kao i zaštita elektroinstalacione opreme koja je iza njega povezana a može u sebi sadržati i diferencijalnu zaštitu. Sa limitera kabl se prosleđuje na brojilo koje meri utrošak električne energije i iza brojila počinje unutrašnji električni razvod objekta. Detaljnije o brojilima u zasebnom postu.
U novije vreme, naročito na kućama i drugim manjim objektima MO ima i funkciju KPO-a. Prema (neproverenim) informacijama koje ja imam u bliskoj budućnosti trebalo bi da se otpočne sa potpunim izmeštanjem mernih grupa sa objekata kako bi se u potpunosti zaobišla konfliktna situacija u kojoj su brojilo, limitatori i ostala oprema u vlasništvu EPS-a ali se nalaze na objektu i prostoru koji je privatno vlasništvo. To često pravi problem – od problema sa očitavanjem do neretkih krađa struje. Korak u tom smeru trebalo bi da bude i najavljena nabavka brojila za daljinsko očitavanje utrošene električne energije.
Do skorog čitanja,
Marko KPO-MO Mijatović
Lepo je sto se nasao neko da i ovakve stvari pise isiri tehnicku kulturu srpskog tehnicki nepismenog naroda, ali:
kad vec pisemo na ovu temu treba se truditi da pisanje bude saglasno najnovijim propisima, sto ovde nije slucaj, a takodje nedostaje i malo vise detaljisanja, jer ovo vise lici na neku obavezu da se nesto objasni,a teobaveze nema, nego na nesto sto covek pise da bi siri krug nesto shvatio od te tematike.
Ovo je moja dobronamerna kritika, a u svakom slucaju svaka cast za trud i zelju da se nesto ovako radi.
Zahvaljujem Vam se na komentaru i nadam se da će ih biti još.
Mislim da je to negde u prvim postovima sadržano, želim da ponovim da ovaj blog ne predstavlja kurs za stručno usavršavanje i detaljno objašnjavanje svake od bezbroj pojedinosti koje oblast elektrotehnike pokriva. Na prvom mestu namenjen je ljudima koji su se našli u situaciji da su im osnovne informacije neophodne a da do njih nisu uspeli da dođu ili jednostavno ljudima koji žele da znaju po nešto korisno. U tom smislu mogu se i prepoznati postovi gde se opisno prelazi preko određenih tema ili konkretne opreme a što potpada pod sticanje neke opšte predstave o tome kako stvari funkcionišu i druga grupa postova gde su izneti neki konkretni saveti i postupci koje običnom čoveku mogu koristiti.
Nisam baš najbolje shvatio na šta se misli pod gore pomenutim “obavezama” da se nešto objasni? Takođe, bilo bi dobro da ukažete na konkretne, u postovima iznete informacije koje govore protivno trenutno važećim propisima i eventualno možemo napraviti tu ispravku/dopunu postova. U konačnom, sve u korist šireg auditorijuma koji posećuje ovaj blog.
Na neki način, ja sam priželjkivao da će se pojaviti više stručnih ljudi koji će kroz konstruktivnu kritiku i dopune i ispravke iznetih informacija u komentarima doprineti da čitaoci imaju kompletniju i verodostojniju informaciju.
Srdačan pozdrav, Marko Mijatović.
Svaka cast za tekstove. Pravi si majstor
svaka cast mijat,mnogo si mi pomogao oko ovih shema,i veliko hvala unapred;
e ovo mi je trebalo ,a gresis sto kazes da nije kurs za usavrsavanje.ja sam se nasao u situaciji da bratu ustedim stotinak eura i mislim da cu uspeti .hvala ti puno legendo
poz…i ziv bio !
Zadovoljstvo je biti ljudima od koristi
Evo i mene nakon dugog vremena, pitanje možda nije na pravom mjestu ali me interesuje jedna stvar oko petožilnog kabla tačnije 5×2,5, primjetio sam da neki električari dovode taj petožilni kabal npr. u kuhinju za peć gdje ide direktan spoj preko klema bez utičnice i utikača, medjutim struja je monofazna, pa sada taj električar u RO spaja sve tri fazna provodnika na tri osigurača koji su svi na istoj fazi, jer priključak je monofazni. E sad ja znam da je to sve ok da je trofazna struja i da su sve tri faze različite u ta tri fazna provodnika, a nije ni loša stvar za budućnost ukoliko se čovjek odluči za trofazni priključak,, ali svrha toga uopšte nije ovo što sam ja naveo,, po navodu tog električara stvar je u tome da se pojača faza,, kao peć vuče dosta struje pogotovo ako radi više ringli i rerna u isto vrijeme. I konačno pitanje: Šta je sa nule, faza je dobila pojačanje od 3×2,5 a nula je ostala samo na 1×2,5?? Po mom mišljenu u ovom slučaju nula trpi taj teret, ako već postoji taj teret, Jer gdje je monofazna struja tu je dovoljno 3×2,5 a ne 5×2,5..
Hvala ti mnogo za ovu edukaciju. Svaka cast.